Hodžićki put 4

Masovna grobnica Hodžićki put 4 jedna je od sedam masovnih grobnica pronađenih uz put između sela Hodžići i grada Zvornika u istočnoj Bosni i Hercegovini.

Otkrivena je 1998. od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), čiji su istražitelji utvrdili da se radi o sekundarnoj masovnoj grobnici u kojoj se nalaze žrtve genocida u Srebrenici počinjenog 1995. godine. Do sada je identifikovana 71 osoba čiji su posmrtni ostaci pronađeni na tom mjestu.

Grobnica je neoznačena i nalazi se na livadi između kuća i farme u selu Hodžići.

Najmanje 45 ljudi čiji su ostaci pronađeni u grobu umrlo je od prostrelnih rana, a 34 je imalo poveze na očima. Analiza MKSJ-a pokazala je da su Hodžići 4 sekundarna masovna grobnica i da se tamo pronađena tijela mogu povezati s primarnom masovnom grobnicom Lažete 2.

Bošnjaci koji su zarobljeni nakon pada Srebrenice prebačeni su 14. jula 1995. u školu “Grbavci” u selu Orahovac, a zatim ubijeni i sahranjeni na poljima poznatim kao Lažete. Forenzička analiza uzoraka tla i polena, dokazi i zračni snimci nastanka i uznemiravanja dalje su otkrili da su tijela iz grobnica Lažete 1 i Lažete 2 kasnije uklonjena i ponovo sahranjena u sekundarnim grobnicama duž puta Hodžići.

Do sada su MKSJ i domaći sudovi na Balkanu osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, plus pet doživotnih kazni, za zločine u Srebrenici.

Hodžićki put 3

Masovna grobnica Hodžićki put 3 jedna je od sedam koje su pronađene uz put u blizini sela Hodžići u istočnoj Bosni i Hercegovini. Grobnicu su otkrile NATO-ove Stabilizacijske snage (SFOR) u maju 1998. godine dok je njihovo osoblje radilo popravke pored puta.

Ekshumaciju grobnog mjesta izvršio je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a kao rezultat toga identifikovano je 40 osoba, koje su sve ubijene tokom pada grada Srebrenice u julu 1995. godine.

Masovna grobnica Hodžićki put 3 nije obilježena i nalazi se na desnoj strani manjeg puta koji povezuje selo Hodžići s gradom Zvornikom.

Forenzički tim MKSJ-a pronašao je 16 poveza na tijelima u grobnici. Najmanje 20 ljudi koji su tamo sahranjeni umrlo je od rana iz vatrenog oružja. Na tom mjestu su pronađena samo muška tijela.

Analiza MKSJ-a također je pokazala da je Hodžićki put 3 sekundarna masovna grobnica i da se tamo pronađena tijela mogu povezati s primarnom masovnom grobnicom Lažete 2.

Bošnjaci koji su zarobljeni nakon pada Srebrenice prebačeni su 14. jula 1995. u školu “Grbavci” u selu Orahovac, a zatim ubijeni i sahranjeni na poljima poznatim kao Lažete. Forenzička analiza uzoraka tla i polena, dokazi i zračni snimci nastanka i uznemiravanja dalje su otkrili da su tijela iz grobnica Lažete 1 i Lažete 2 kasnije uklonjena i ponovo sahranjena u sekundarnim grobnicama duž puta Hodžići.

Do sada su MKSJ i domaći sudovi na Balkanu osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, plus pet doživotnih kazni, za zločine u Srebrenici.

Hodžićki put 1

Hodžićki put 1 je sekundarna masovna grobnica, smještena u blizini sela Snagovo, nekih 17 kilometara sjeverozapadno od bosanskog grada Zvornika. Grobnicu su prvobitno pronašle trupe NATO-ovih Stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini (SFOR), 1998. godine, dok su preusmjeravali put oko klizišta. Sveukupno, na tom području je poznato sedam masovnih grobnica i sve su sekundarne. Groblje je dobilo ime Hodžićki put 1 jer je također u blizini sela Hodžići.

Grobnica ostaje neoznačena i leži pored puta koji vodi prema Hodžićima.

Iako su je SFOR i istražitelji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u početku otkrili, ekshumaciju grobnice je 2006. godine izvršila Federalna komisija za nestale osobe. Grobnica je poznata i kao Snagovo 4.

Ekshumacija u novembru 2006. rezultirala je identifikacijom posmrtnih ostataka 90 osoba. Smatra se da su sve žrtve Bošnjaci koje su snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile nakon pada Srebrenice u julu 1995.

DNK analiza koju je provela Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) pokazala je veze između ovog sekundarnog grobnog mjesta i primarnog grobnog mjesta Lažete 2. Prema forenzičkom izvještaju MKSJ-a o ekshumacijama Srebrenice, to znači da su posmrtni ostaci jedne osobe pronađeni u najmanje dvije različite grobnice. Izvještaj kaže da su ljudski ostaci iskopani u primarnoj masovnoj grobnici Lažete 2, a zatim prebačeni na put oko Hodžića, udaljen nekih deset kilometara.

Zarobljeni Bošnjaci prebačeni su 14. jula 1995. u školu “Grbavci” u selu Orahovac, a zatim ubijeni i sahranjeni na poljima poznatim kao Lažete. Forenzička analiza uzoraka tla i polena, dokazi i zračni snimci nastanka i uznemiravanja dalje su otkrili da su tijela iz grobnica Lažete 1 i Lažete 2 kasnije uklonjena i ponovo sahranjena u sekundarnim grobnicama duž puta Hodžići.

Do sada su MKSJ i domaći sudovi na Balkanu osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, plus pet doživotnih kazni, za zločine u Srebrenici.

Čančarski put 13

Masovna grobnica Čančarski put 13 nalazi se u selu Kamenica u istočnoj Bosni i Hercegovini, u blizini grada Zvornika.

Selo Kamenica je postalo poznato kao Dolina smrti, jer su na ovoj ruti Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Federalna komisija za nestale osobe pronašli 13 masovnih grobnica.

Ovo grobno mjesto nalazi se pored seoskih kuća i obilježeno je spomen-pločom.

Ekshumacijom Federalne komisije za nestale osobe u oktobru 2002. godine otkriveni su posmrtni ostaci 61 osobe ubijene nakon što je u julu 1995. grad Srebrenica pao pod vojsku bosanskih Srba.

Tijela su ponovo sahranjena u masovnu grobnicu Čančarski put 13 u jesen 1995. godine, nakon što su iskopana u pokušaju prikrivanja ubistava. U početku su ubijeni bili sahranjeni u blizini mjesta pogubljenja u Srebrenici, Pilici, Kozluku, Bratuncu i Zvorniku u danima nakon 15. jula 1995. godine. Dva mjeseca kasnije, snagama Vojske Republike Srpske (VRS) naređeno je da tijela uklone i zakopaju ih u udaljenije i teže dostupne krajeve.

Do sada su MKSJ i domaći sudovi na Balkanu osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, plus pet doživotnih kazni, zbog zločina u Srebrenici i operacija zataškavanja.

Čančarski put 8

Masovna grobnica Čančarski put 8 nalazi se u dolini u selu Kamenica, desetak kilometara sjeverno od grada Zvornika u istočnoj Bosni i Hercegovini. To je jedna od 13 sekundarnih masovnih grobnica pronađenih uz seoski put, a sve su povezane s ubistvima Bošnjaka nakon pada Srebrenice 1995. godine.

Grobnica je neoznačena, pored seoskog puta i malog potoka.

Čančarski put 8 prvobitno su 1998. otkrili istražitelji i antropolozi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), ali grobnicu je Federalna komisija za nestale osobe ekshumirala tek deset godina kasnije.

Ekshumacija je izvršena u oktobru i novembru 2008. godine, a identifikovani su posmrtni ostaci 51 osobe.

DNK analizom ostataka otkriveno je da su neki dijelovi tijela pripadali Esadu Bektiću, čiji su djelimični ostaci također pronađeni u masovnoj grobnici u Branjevu. Smatra se da su u julu 1995. godine mnoge žrtve Srebrenice u početku ubijene u Branjevu, tamo pokopane, a zatim ponovo iskopane na jesen i ponovo pokopane duž puta Čančari.

Nakon pada Srebrenice, snage Vojske Republike Srpske (VRS) su zarobljene Bošnjake dovezle autobusima na Vojnu farmu Branjevo, na pogubljenje. Preživjeli su opisali kako su ih u grupama vodili do livade prepune leševa i govorili im da okrenu leđa. Dana 16. jula 1995. godine, vojnicima sa Vojne farme Branjevo naređeno je da idu pet kilometara istočno do Kulturnog centra Pilica, da ubiju oko 500 Bošnjaka koji su tamo bili zatočeni. Pucnjave i eksplozije mogle su se čuti i tog popodneva u samoj Pilici, iz pravca Kulturnog centra. Niko nije preživio pogubljenje. U unutrašnjosti Kulturnog centra Pilica opisano je da su leševi, “naslagani jedni na druge, samo ležali rasuti posvuda”. Tijela – od kojih su dva bila ženska – potom su sahranjena na Vojnoj farmi Branjevo. Sve žrtve bile su odjevene u civilnu odjeću.

Do sada su MKSJ i domaći sudovi na Balkanu osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, plus pet doživotnih kazni, za zločine u Srebrenici.

Nova Kasaba 99

Ova masovna grobnica u Novoj Kasabi poznata je pod nazivom Nova Kasaba 99, što se odnosi na 1999. godinu, kada su grobnicu otkrili istražitelji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Grobnicu su ekshumirali isti ljudi koji su iskopavali i drugu grobnicu u blizini koja je pronađena 1996. godine i poznata je kao Nova Kasaba 96.

Nova Kasaba 99 je primarna masovna grobnica. Ukupno su identifikovana 53 tijela koja su tamo pronađena, a sva su povezana sa ubistvima Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. godine.

Grobnica nije obilježena i leži pored puta u selu Nova Kasaba.

Masovna grobnica je u četiri dijela, ali istražitelji su procijenili da je riječ o jednoj grobnici jer su jame tako blizu jedna drugoj.

Ni u jednom odjeljku nisu se nalazili povezi za oči ili ligature. Gotovo 80 posto pronađenih umrlo je od više rana iz vatrenog oružja. Starost žrtava kreće se od 13 do 85 godina.

Lokacije masovnih grobnica na tom području privukle su svjetsku pažnju kada je američka veleposlanica Madeleine Albright na zasjedanju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) pokazala osam fotografija. Ove američke satelitske i zračne fotografije snimljene oko 13. do 14. jula 1995. prikazuju ljude nagurane na fudbalskom igralištu na području Nove Kasabe. Nekoliko dana kasnije, fotografija aviona UN-a zabilježila je prazan stadion, s četiri traga svježe iskopane zemlje i tragovima kamiona na obližnjem polju.

“Razlozi [koji Sjedinjene Američke Države sumnjaju da postoje masovne grobnice] su peterostruki. Prvo, tu je nova poremećena zemlja na kojoj se znalo da su izbjeglice. Tragovi teške mašinerije su se vidjeli i ranije. Ne postoje očiti industrijski ili poljoprivredni razlozi za tragove i poremećenu zemlju. Postoji više svjedočenja o ovom događaju od strane izbjeglica. Također, na tom mjestu nema vegetacije”, rekao je John Shattuck, pomoćnik američkog državnog tajnika za demokratiju, ljudska prava i rad. Godinu dana kasnije, 1996., pronađena je takozvana grobnica Nova Kasaba 96.

U Novoj Kasabi pronađena su tijela uglavnom muškaraca Bošnjaka iz Srebrenice koji su ubijeni na fudbalskom igralištu i u obližnjoj školi u julu 1995. godine.

Do sada su MKSJ i domaći sudovi na Balkanu osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, plus pet doživotnih kazni, zbog zločina u Srebrenici.

Čančarski put 1

Grobnica Čančarski put 1 jedna je od 13 grobnica koje su pronađene duž puta između grada Zvornika i sela Kamenica u istočnoj Bosni i Hercegovini.

Groblje je prvobitno otkrio 1998. godine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i njihov glavni arheolog, profesor Richard Wright. Međutim, posmrtne ostatke ekshumirala je tek desetak godina kasnije Federalna komisija za nestale osobe. U julu 2009. ekshumirana su tijela 53 osobe. Federalna komisija za nestale osobe također je preimenovala grobnicu u Kamenica 14.

Masovna grobnica je neoznačena, s desne strane puta, između livade i rijeke.

Većina žrtava ubijena je nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine. Grobnica na putu Čančari 1, kao i sva druga nalazišta oko sela Kamenica, sekundarna je masovna grobnica.

Istraga MKSJ-a utvrdila je da su ljudi čiji su posmrtni ostaci pronađeni na lokaciji Čančari 1 ubijeni u julu 1995. godine u obližnjem gradu Kozluku, gdje su tijela sakrivena u blizini obližnje gradske deponije i kasnije ponovo prebačena u Kamenicu.

Nakon pogubljenja, tijela žrtava ubijenih u Kozluku prekrivena su zemljom i smećem. Pronađene žrtve su nosile civilnu odjeću. Hiljade razbijenih zelenih staklenih boca bačene su prije nego što se dogodila egzekucija, kao i etikete iz obližnje fabrike vode i bezalkoholnih pića “Vitinka”, a to je bio jedan od faktora koji su pomogli da se primarna masovna grobnica u Kozluku poveže sa sekundarnim masovnim grobnicama na putu Čančari 1, Čančari 2, Čančari 3, Čančari 7 i Čančari 13, kao i korištenje DNK analize, analiza tla i veliki broj tijela koja su imala ligature i poveze za oči.

Do sada su MKSJ i domaći sudovi na Balkanu osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, plus pet doživotnih kazni, zbog zločina u Srebrenici.

Zeleni Jadar 4

Zeleni Jadar je područje oko 20 kilometara južno od Srebrenice u istočnoj Bosni, gdje je pronađeno najmanje sedam sekundarnih grobnica. Grobnica zvana Zeleni Jadar 4 (poznata i kao Zeleni Jadar 8) prvi je put 1998. godine ispitana od strane tima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Bosanska federalna komisija za nestale osobe preimenovala je grobno mjesto Zeleni Jadar 8 i ekshumirala ga između septembra i oktobra 2007. Otkriveni su posmrtni ostaci 64 osobe.

Područje ostaje neoznačeno. Grobnice na Zelenom Jadru su bile razbacane sa obje strane puta, neke dublje u šumi, a neke u poljima.

Mnogi dijelovi tijela pronađeni u grobnicama u Zelenom Jadru poklapaju se sa ostacima pronađenim u grobnicama Glogova 1 i 2. U svim grobnicama Zeleni Jadar – Zeleni Jadar 1A, 1B, 2, 3, 4, 5 i 6 – uspostavljene su veze s primarnom grobnicom Glogova 1.

Na početku iskopavanja, forenzički timovi MKSJ-a primijetili su da je većina pronađenih tijela nepotpuna, većina je imala odjeću, ali relativno mali broj imao je lične stvari poput satova, nakita, predmeta i dokumenata.

Prema forenzičkom izvještaju MKSJ-a, većina žrtava imala je prostrelne rane, dok je nekolicina imala povrede od eksplozija i eksplozivnih naprava.

Na Zelenom Jadru sedam grobnica može se povezati s pogubljenjima u skladištu na farmi u Kravici, u blizini grada Bratunca. Dana 13. i 14. jula 1995. snage bosanskih Srba ubile su 1.313 Bošnjaka na farmi.

Na Zelenom Jadru pronađeni su i ostaci žrtava odvojene masovne pucnjave u hangaru iza škole “Vuk Karadžić” u Bratuncu, u kojoj je 13. jula 1995. bilo zatočeno 400 Bošnjaka.

Do sada su MKSJ i domaći sudovi na Balkanu osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, plus četiri doživotne kazne, zbog zločina u Srebrenici.

Blječeva 3

Blječeva 3 je sekundarna masovna grobnica i jedna od tri grobnice otkrivene u selu Bljećeva, 11 kilometara od grada Srebrenice. Mjesto je 2004. godine ekshumirala Federalna komisija za nestale osobe BiH, a pronađeni su posmrtni ostaci 65 osoba. Istragom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) zaključeno je da posmrtni ostaci pripadaju Bošnjacima iz Srebrenice koji su ubijeni u julu 1995. godine.

Grobnica se nalazi između glavnog seoskog puta i male planinske staze. Udaljena je nekoliko metara od masovnih grobnica Blječeva 1 i 2. Grobnica ostaje neoznačena, a imena žrtava navedena su na jednoj kući pored masovnih grobnica Blječeva 1 i 2.

Pregledom tla i stanja posmrtnih ostataka, koji su gotovo u potpunosti bili mješavina dijelova tijela i skeletnih elemenata, pokazalo se da se radi o sekundarnoj masovnoj grobnici.

Istragom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrđeno je da je lokalitet Blječeva 3 sekundarna masovna grobnica povezana s primarnim masovnim grobnicama u Glogovi, te da su posmrtni ostaci uglavnom pripadali žrtvama masakra nad Bošnjacima iz Srebrenice počinjenog u skladištu farme u Kravici.

Do sada su MKSJ i domaći sudovi na Balkanu osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, plus pet doživotnih kazni, za zločine u Srebrenici.

Blječeva 2

Blječeva 2 je sekundarna masovna grobnica koja se nalazi u selu Blječeva, nekih 11 kilometara od grada Srebrenice. Jedna je od tri masovne grobnice otkrivene na ovom području. Lokaciju je 2004. godine ekshumirala Federalna komisija Bosne i Hercegovine za nestale osobe. DNK analiza Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) pokazala je da 81 osoba čiji su posmrtni ostaci pronađeni pripadaju Bošnjacima prijavljenim kao nestali iz Srebrenice u julu 1995. godine.

Grobnica je otkrivena na livadi, pored malog seoskog puta. Bila je duga oko 30 metara i duboka dva i po metra. Većina pronađenih forenzičkih dokaza bili su lične stvari i dokumenti.

Predmeti od posebnog interesa uključivali su ono što je mogao biti holandski novinski članak koji je pronađen u torbi. Štampane novine su bile dobro očuvane, s datumom 10. januar 1995. U grobnici je pronađen i oštećeni putokaz s imenom sela Kravica.

Otkrivena je velika količina namirnica, uglavnom prethodno zapakovanih obroka, kao i pribora za jelo.

Pregledom tla i stanja posmrtnih ostataka, koji su gotovo u potpunosti bili mješavina dijelova tijela i skeletnih elemenata, pokazalo se da se radi o sekundarnoj masovnoj grobnici.

Grobnica je obilježena spomen-pločom, a imena žrtava navedena su na kući pored grobnice.

Istraga Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) zaključila je da je groblje Bljećeva 2 sekundarna masovna grobnica povezana s primarnim masovnim grobnicama u Glogovi i da su posmrtni ostaci uglavnom pripadali žrtvama masakra u skladištu na farmi u Kravici.

Do sada su MKSJ i domaći sudovi na Balkanu osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, plus pet doživotnih kazni, za zločine u Srebrenici.