Masovnu grobnicu Tomašica otkrile su vlasti Bosne i Hercegovine u septembru 2013. godine u blizini velikog rudarskog kompleksa, 15 do 20 kilometara jugoistočno od Prijedora. Iskopavanje lokacije dimenzija 70 sa 120 metara trajalo je 79 dana. Pronađeni su posmrtni ostaci 435 ljudi i 275 kompletnih ostataka tijela. Ovo je jedna od najvećih masovnih grobnica u BiH. Posmrtni ostaci su uglavnom pripadali žrtvama rata koje su ubijene na različitim lokacijama oko Prijedora od 1992. do 1995. godine.
Lokacija masovne grobnice ostala je neoznačena, iako se nalazi u naseljenom području, nekih 15 minuta vožnje od Prijedora. U blizini masovne grobnice nalaze se brojne kuće i fudbalsko igralište.
Ovo područje je prije rata bilo u vlasništvu države, a koristila ga je rudarska kompanija Ljubija.
Tačnu lokaciju masovne grobnice Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) otkrio je bivši pripadnik snaga bosanskih Srba koji je učestvovao u prikrivanju ubistava, a koji je želio ostati anoniman. Posmrtni ostaci su uglavnom pripadali Bošnjacima. Većina njih je ubijena u Prijedoru, u selu Bišćani ili obližnjim logorima Keraterm i Omarska. Njihova tijela su zatim natovarena na kamione i bačena u jame na lokalitetu Tomašica, od kojih su neke bile duboke oko devet metara. Dvadeset i devet tijela pronađenih u Tomašici pripada žrtvama ubijenim u zloglasnoj “Sobi 3” u logoru Keraterm 1992. godine.
Masovna grobnica Tomašica je uglavnom primarna masovna grobnica u kojoj je na početku bilo ukopano više od 435 tijela. Tokom drugog pokušaja prikrivanja zločina, više od 350 tijela je iskopano i ponovo zakopano na drugim lokacijama, uključujući jamu u Jakarinoj kosi, udaljenoj 40 kilometara od Tomašice.
Ekshumaciji 2013. godine prethodilo je nekoliko pokušaja pronalaska posmrtnih ostataka žrtava oko rudnika Tomašica. Tako su 2004. pronađeni posmrtni ostaci 24 osobe, dok je dvije godine kasnije otkriveno deset tijela.
Još jedan pokušaj je načinjen u julu 2020. godine, kada su vlasti pokrenule ekshumaciju na osnovu informacija dobijenih od mještanina srpske nacionalnosti, međutim on je završio bez rezultata.
Prijedor je područje s najvećim brojem osuđenih ratnih zločinaca u BiH. Ukupno 37 bosanskih Srba je proglašeno krivima za zločine počinjene na tom području, a osuđeni su na ukupno 617 godina zatvora. Najvišu kaznu za zločine u Prijedoru – 40 godina zatvora – Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je izrekao Milomiru Stakiću, ratnom predsjedniku Kriznog štaba opštine Prijedor, koja je bila pod srpskom kontrolom.