Ova primarna masovna grobnica nalazi se na farmi u vlasništvu fabrike mesa Bimeks u Brčkom. Ekshumirana je u oktobru 1996. godine, kada su pronađeni posmrtni ostaci 78 žrtava rata. Masovna grobnica se nalazi na periferiji grada, pored glavnog puta, preko puta srpskog pravoslavnog groblja. Lokacija je neoznačena.
Od aprila 1992. godine, snage bosanskih Srba borile su se da preuzmu kontrolu nad Brčkom, koje se nalazi blizu granice sa Hrvatskom. Uz pomoć lokalnih srpskih vlasti, snage bosanskih Srba protjerale su mještane hrvatske i bošnjačke nacionalnosti iz njihovih domova i držale ih u zatočeničkim centrima gdje su brojni ubijeni, mučeni, premlaćivani ili na drugi način maltretirani.
Zarobljenici su nezakonito zatvarani i zlostavljani u zgradi policije u Brčkom, lokalnoj bolnici, logoru Luka, nekadašnjoj sportskoj dvorani Partizan i kasarni Jugoslovenske narodne armije. Zločine su počinili pripadnici vojnih, policijskih i paravojnih snaga. Strani novinari snimili su neka od pogubljenja, što je izazvalo osudu širom svjeta. Nakon toga je počela operacija prikrivanja, kako bi se sakrila tijela žrtava.
Svjedoci su izjavili da su tijela ubijenih kamionima lokalne tvornice mesa Bimeks transportovana iz pritvorskih centara u masovne grobnice. U blizini fabrike, prema riječima nekoliko svjedoka, postojala je primarna masovna grobnica u kojom su ukopavana tijela tokom prvih godina rata. Kasnije, kada su se tijela nakupila, iskopana su i ponovo ukopana u sekundarnu masovnu grobnicu Gorice. Svjedoci su kazali i da su brojna tijela bačena u rijeku Savu. Cvjetko Ignić, policijski forenzičar, svjedočio je na suđenju ratnim šefovima policije bosanskih Srba Stojanu Župljaninu i Mići Stanišiću, te kazao da je od maja do jula 1992. godine identifikovao više od 200 tijela, koji su bili zakopani u masovnu grobnicu u blizini Farme Bimeks na periferiji Brčkog. Ignić je rekao da je utvrđen identitet 103 od ukupno 216 žrtava, među kojima je bilo i devet žena. Prema Igniću, “veliki procenat“ su bili civili, a samo nekoliko tijela je bilo u maskirnim uniformama.
Dvojica pripadnika snaga bosanskih Srba, Goran Jelisić i Ranko Češić, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), priznali su krivicu za zločine u Brčkom.
Jelisić, koji je sebe opisao kao ‘srpskog Adolfa’, bio je stražar u logoru Luka. Osuđen je na 40 godina zatvora, a u presudi Haškog suda priroda njegovog ponašanje opisuje se “gnusna, zvjerska i sadistička”. Češić, koji je bio policajac, osuđen je na 18 godina zatvora zbog ubistva i silovanja.
Od strane Suda Bosne i Hercegovine 2022. godine je Đorđe Ristanić, nekadašnji predsjednik Ratnog predsjedništva u Brčkom, oslobođen optužbi da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon Bošnjaka i Hrvata.
Apelacioni sud Brčko distrikta osudio je Peru Rikanovića na pet i po godina zatvora zbog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima i civilima. Rikanović je učestvovao u ubistvima civila u logoru Luka koji su potom zakopani u grobnicu kraj farme Bimeks.