Kevljani se nalaze pet kilometara od Rudnika željezne rude Omarska, gdje je bio logor koji su vodile snage bosanskih Srba. Kao nestali bili su prijavljeni brojni ljudi zatočeni u ovom i u obližnjem logoru Keraterm u periodu između maja i augusta 1992. godine.

Istražitelji su utvrdili da su Kevljani jedno od mjesta na kojima su ukopani nestali logoraši iz Omarske. Dokazi pronađeni na tom mjestu, poput tragova koje su ostavili bageri, ukazuju na to da su grobnice nanovo iskopane, kako bi se tijela žrtava premjestila na druga mjesta.

Pritom su neka tijela raskomadana, pa su ostali samo dijelovi kostiju. Tim za ekshumaciju otkrio je 72 kompletna ili gotovo kompletna tijela u 15 različitih grobnica. Stručna analiza tla i građevinskog materijala potvrdila je vezu s logorom Omarska. 

Danas je grobnica obilježena spomen-pločom koja je postavljena ispred džamije, odmah pored uništene munare. Na ploči piše: “Na ovom mjestu je pronađena masovna grobnica sa 146 tijela nevinih žrtava. Dvije stotine metara dalje nalazila se najveća masovna grobnica pronađena u Bosanskoj krajini, Stari Kevljani, sa ukupno 456 žrtava iz prijedorske općine.”

Svjedok na suđenju bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću izjavio je da su se mučenja i ubijanja u logoru Omarska dešavala na dnevnoj osnovi. U logoru, u tromjesečnom periodu njegovog postojanja 1992. godine, bilo je zatočeno do 6.000 ljudi. Masovna pogubljenja su započela krajem jula 1992., a tijela žrtava su prevožena kamionima.

Logor je zatvoren 21. augusta 1992., nakon što su britanski novinari razotkrili nehumane uslove i ratne zločine u Omarskoj. Tada su zatočenici prebačeni u druge logore na tom području. Prema podacima Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, oko 700 zatočenika logora Omarska je umrlo, iako nisu svi ubijeni u samom logoru. 

Haški tribunal osudio je 11 osoba za zločine počinjene u logorima na području Prijedora, dok su pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđene još četiri osobe. Željko Mejakić, najviši zvaničnik u logoru Omarska, osuđen je na 21 godinu zatvora zbog zločina protiv čovječnosti.

Prijedor je područje s najvećim brojem osuđenih ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini. Ukupno 37 bosanskih Srba proglašeno je krivim za zločine na ovom području i osuđeno na ukupno 617 godina zatvora. MKSJ je za zločine u Prijedoru najveću kaznu – 40 godina zatvora – izrekao Milomiru Stakiću, ratnom predsjedniku Kriznog štaba opštine Prijedor.